Feđa Pajović
Prošao je sve mlađe kategorije ekipe Budućnost Voli, igrao je za SC Derbi, a posljednji angažman mu je bio u ekipi Metalca. Bio je član mlađih kategorija reprezentacije, i jedan od momaka koji su 2017. godine osvojili srebro na Eurobasketu za igrače do 17 godina. A prije tačno godinu i pet dana na jednoj društvenoj mreži je objavio da su snovi o profesionalnoj košarci završeni.
Jela Lakićević Mihailović
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2020. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu. U tom periodu u Crnoj Gori stopa obolijevanja od raka dojke bila je 72,3/100 000 žena, a umiranja 23,9. Pomenuta stopa mortaliteta je znatno iznad Evropskog prosjeka kao i situacije u regionu. Broj oboljelih žena od raka dojke u tom periodu iznosio je 378, što predstavlja 25,5% svih maligniteta. Ovo su bili podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a Jela Lakicevic Mihailovic nam veceras prenosi svoje iskustvo, o kojem govori uvijek, ne samo u oktobru…
Ivana Bajalica Škrkić
Švanomi predstavljaju grupu tumora koji zahvataju nervno tkivo. Lokalizacija švanoma u ljudskom tijelu je različita, ali najčešće zahvata područje glave i vrata. Vestibularni švanom je najčešći tumor koji se javlja u području srednjeg uha. Statistički podaci ukazuju na to da se na području Evrope, na svakih milion stanovnika registruje 10 do 20 slučajeva švanoma. Nasa vecerasnja gosca, Ivana Bajalica Škrkić nam govori kako je od pareze lica nastale od takozvane promaje spoznala vestibularni švanom. Ona je u tih 10 do 20 slucajeva na milion stanovnika.
Dragana Šundić
Klinička istrazivanja pokazuju da između 10-20 procenata svih trudnoća rezultira sponatanim pobačajem. Pod ponovljenim spontanim pobačajem podrazumevaju se najmanje 3 uzastopna spontana pobačaja sa istim partnerom, prije 20. nedelje trudnoće. Kod oko 4,5% svih parova sa ponovljenim spontanim pobačajima , jedan ili oba roditelja imaju balansiranu translokaciju hromozoma. Balansirana translokacija hromozoma je greška u genetskom kodu. Osoba koja je nosi je sasvim zdrava. Problem je najcesce vidan u momentu kada osoba ostane u drugom stanju. Veceras nam Dragana Šundić govori o svom iskustvu sa balansiranom translokacijom hromozoma.
Miroslav Miro Stanišić
Dve preda mnom staze stoje Jedna s cvećem, druga s trnjem, Gvozdene su noge moje Idem trnju da se vrnem. Ja ustupam cveća staze, Kojima je noga meka Nek po cveću žene gaze A trnje je za coveka. Govoreći o sebi Vaš i moj večerašnji gost citirao je Đuru Jakšića. Staze, cvijeće, trnje i jedan čovjek. Čovjek gvozdenih nogu. Sa nama je Miroslav Miro Stanišić.
Ana Molcanov Brajak
Osobe sa Aspergerovim sindromom pokazuju poteškoće u socijalnoj sredini, neverbalnoj, a cesto I verbalnoj komunikaciji. S druge strane, najčešće su visoko talentovani za umjetnost. Veceras sa Anom Brajak govorimo o tome kako je asperger njenog sina, nju vodio od otpora, preko anksioznosi, do ponosa njegovim nastupima sa gradskom muzikom i njegovim nebrojenim solistickim koncertima… Ana je mnogo brinula, mnogo se ljutila, mnogo tugovala. A onda je od zida u sobi napravila kreativnu tablu i pocela da se igra… I grlila je, mnogo je grlila… Nakon mnogo godina prigrlila je i sebe, da bi svom djetetu bila bolja.
Teodora Čamur
Tikovi su nevoljni pokreti, javljaju se naglo, djeca su ih svjesna i umiju da ih pokažu. Podrazumijevaju ponavljajuće kontrakcije mišića u kratkom vremenskom razdoblju, a najčešće kroz treptanje, pomjeranje obraza I glave, slijeganje ramenima…Prema najnovijim studijama oko 10% djece školskog uzrasta ima prolazne tikove, oko 4% djece ima trajne tikove, a 0,5% cjelokupne populacije ima takozvani Turetov sindrom. Turetov sindrom karakterise prisustvo motoričkih i najmanje jednog vokalnog tika. Prosječno vrijeme javljanja prvih simptoma je oko 6 godine života, a za uspostavljanje dijagnoze isti moraju trajati najmanje godinu dana. Teodora Čamur spada u pomenutih 0,5% populacije i večeras nam govori o svom iskustvu sa Turetovim sindromom.
Saša Drinčić
U njegovoj kući gledanje dnevnika je imalo poseban značaj. Gledao ga je sa djedom… Godinama kasnije postao je novinar, za koga kazu da nikada nije zakasnio na neki dogadjaj… Korisnik je invalidskih kolica i bas ne voli kukanje. Saša Drinčić.
Sandra Pajović
Korona virus nas je mnogo promijenio, izmedju ostalog nas naucio da mozemo zivjeti drugacije… Na zalost, promijenio je i mnoge zivote… Sandri Pajovic je donio ljekara koji je pitao da li osim Fedje ima jos djece… Reorganizacija zivota nije laka, posebno ne kada smo na nju primorani. Nepoznata nam je i nova, mozda nas i plasi… I u konacnom zahtijeva mnogo, ali u svakom slucaju znacajno manje od zaljenja nad okolnostima i sudbinom…
Ambroz Nikač
Naš večerasnji gost je kao dijete mnogo čitao. Uglavnom je čitao ratne priče, kroz koje se, prema njegovim riječima, provlačila neka tuga. On je tu tugu u svojoj glavi pretvarao u neku vrstu radosti i mijenjao bi ishod price… To radi i danas, u svojoj zivotnoj priči… I smije se… Ambroz Nikač.
Andrija Samardžić
Jednoga dana Andrija je krenuo u Kotor. Pomogao mu je čovjek na autobuskoj stanici. Ali je Andrija stigao u Bar. Čovjek koji je htio da mu pomogne ga je zamijenio sa nekim drugim, starijim, sijedim čovjekom, koji uvijek putuje za Bar…Jedino sto je Andriji Samardziću i putniku za Bar bilo zajedničko je to što obojica ne vide.
Tamara Simonović
Koliko napora moramo uložiti da bismo u svemu što radimo bili najbolji- da bismo bili najbolje dijete, prijatelj, student? Koliko zarad tog superlativa, ili ideje o njemu, idemo daleko? Tamara Simonović je najbolja studentkinja Filološkog fakulteta i sa njom smo govorili o tome da li je ikad i išta dovoljno dobro?
Dragana Đokić
Gošća Linije života je po rođenju imala kilogram i dvjesta grama i prva tri mjeseca svog života provela je u inkubatoru. Na školskim odmorima je bila sama i mislila da joj to ne pada teško. Pisala je poeziju… A onda se u školi ponašala buntovno i nerijetko, kako sama kaže, neprikladno. Dragana Đokić danas je kćerka, sestra, osoba sa invaliditetom, maratonka i psihološkinja.
Marko Vulević
Jednoga dana u jednoj zemlji, jedan funkcioner javno je izjavio da je i kada je on bio adolescent postojalo vršnjačko nasilje, i da se o tome nije toliko pričalo, a da se možda sada nasilju pridaje više medijske pažnje nego što bi trebalo. Marko Vulević jedan je od onih o čijem iskustvu nasilja se nije pričalo, a mi biramo da Marku damo medijski prostor.
Selma Muradbašić Dautović
Često ćemo čuti roditelje da kažu da oni nisu naučili svoju djecu da se podsmijavaju, etiketiraju, da izopštavaju nekoga samo zbog toga što je drugačiji… Ako je tako odakle onda djeci ideja da je opravdano sve to raditi? Odakle im ideja da smo mi najbolji, najpametniji, najljepši, a oni sve suprotno? Sa Selmom Muradbašić Dautović govorili smo kako se osjeća osoba koja je izopštena samo na osnovu jedne informacije - samo na osnovu toga što je prvog dana škole ustala i rekla: ”Ja sam Selma”.
Maja Damjanović
Pitamo se šta sve treba da prođe jedan vojnik da bi ponosno stao i rekao da će braniti nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet svoje zemlje. U Liniji života govorimo o tome koliki značaj imaju ove riječi, posebno ako se svečano zakunemo da ćemo ih braniti čašću i životom. Naša gošća bila je Maja Damjanovic, kadetkinja u Vojci Crne Gore.
Saša Jablan
Gost u emisiji Linija života je veliki dio svog života vjerovao da mu sudbina nije naklonjena, nekada i da je, kako sam kaže, prokleta. Samom sebi je bio bezvrijedan i nerijetko mislio da je i zaslužio sve što mu se dešava. Sa Sašom Jablanom govorili smo o tome koliko je životni narativ da nije dovoljno dobar usmjerio njegov život, a koliko ga je multipla skleroza primorala da svoje strahove pretvori u potencijal i živi drugačije.
Dragana Joksović
Dragana je nekada imala emotivne reakcije na gotovo svaku situaciju koja joj se desi u životu. Kaže da je znala da zaplače i da se iznervira za sitnicu, jer je sitnicama davala značaj. A onda su je životne okolnosti primorale da zauzme drugačiju perspektivu. Dragana Joksović nam je u Liniji života govorila o borbi njenog sina sa kancerom, kao i o životu nakon.
Jelena Čelebić Stevanović
Gošća u emisiji Linija života se nije šminkala za emisiju i to je prava rijetkost. Šminku ne voli, razmišlja o tome koliko je teško skinuti… A ljudi oko nje joj posljednih osam godina sugerišu da stavi malo pudera, nerijetko je žale i govore da bi izvršili suicid da su na njenom mjestu. A ona za svoj vitiligo misli da je presladak i vjeruje da će joj donijeti nešto dobro u životu. Naša gošća bila je Jelena Čelebić Stevanović
Nevena Jovanović
Osjećaj da držimo kormilo sopstvenog života jedan je od boljih koje možemo imati - posebno ako smo ubijeđeni da ne postoji toliko nemirno more koje svojim vještinama ne možemo savladati. Sa Nevenom Jovanović govorili smo o tome kako je naučila da nije katastrofično na crveni meteo alarm baciti sidro.
Nevena Jovanović
Osjećaj da držimo kormilo sopstvenog života jedan je od boljih koje možemo imati - posebno ako smo ubijeđeni da ne postoji toliko nemirno more koje svojim vještinama ne možemo savladati. Sa Nevenom Jovanović govorili smo o tome kako je naučila da nije katastrofično na crveni meteo alarm baciti sidro.
Miloš Ranitović
Gost u emisiji "Linija života" bio je Miloš Ranitović - paraatletičar, koji je dok je govorio o svom životu rekao kako je imao sreće jer je nailazio na određene ljude. Pitamo se je li zapravo do sreće, ili do njegovog stava o mogućnostima izbora i osjećaju odgovornosti.
Dragan Goranović
Kažu da čovjek u svom životu treba da pređe velika rastojanja, van svog pravog puta, da bi u povratku kratko rastojanje prešao iz prve. Koja je formula za izračunavanje rastojanja izmedju 160 i 90 kilograma? Dragan Goranović mnogo godina istu nije znao i sa nama je podijeo to iskustvo.
Nikola Ilić
Nikola Ilić je oduvijek znao da je nešto kod njega drugačije. Iako mu je na rođenju pripisan ženski pol, igrao je fudbal i tukao se. Kada je shvatio i rekao šta je to kod njega drugačije, svi su se trudili da ga unormale. Poslušajte životno iskustvo Nikole Ilića i njegovu životnu borbu za pronalazak ličnog identiteta i rodne uloge.
Tamara Pejović
Proces prihvatanja životnih okolnosti koje ne želimo zna biti mukotrpan i dug. Poričemo da se nešto desilo, nerijetko mnogo resursa potrošimo da promijenimo stvarnost, guramo i iznova ulažemo… A gubitak je nekad neminovan. Tamara Pejović nam govori koliko je teško izgubiti uvjerenje o tome kako treba da izgleda dijete jedne savršene majke. Govori o pitanju zašto autizam i pokušajima traženja magičnog rješenja. Govori o pokušajima koji su umarali i trošili.
Mirjana Đuračić Rešetar
Da li ste imali period u životu kada ste mislili da ne može teže biti? Mirjana Đuračić Rešetar je osoba koja je imala bezbroj vrlo teških noći i koja je jednako toliko puta pomislila da teže ne može biti. U isto vrijeme, ona je osoba koja je u tim momentima birala da joj odlazak na operaciju u Istanbulu bude odlazak u grad iz snova, da joj pauza između hemioterapija bude prilika da ode na manikir, a da joj opadanje kose znači novi imidž i novu frizuru.
Ivana Šćekić
Jednoj 27. decembra, Martin je dao šest trojki na košarkaškom meču košarkaškog kluba ,,Jedinstvo. Godinu dana kasnije, Martin i njegova porodica igraju najznačajniju utakmicu u životu. Dobijaju različite informacije, od blage upale pluća preko limfoma do tzv. ,,hemioterapijice". A kada je, nažalost, odsviran kraj, Martinova majka je, kako kaže, stavila oklop na dušu i izašla među ljude. Naš gost u studiju, bila je upravo Martinova majka - Ivana Šćekić.